Međutim, blagostanje i uticaj NATO-a je stao u trenutku kada je dobio svog konkurenta Varšavski pakt ili blok istočnih zemalja na čelu sa Ruskom Federacijom ili ondašnjem SSSR-u. Početak hladnog rata je obilježio period od 1948 - 1953 godine. Nije se biralo ni sredstvo ni način naoružavanje i suprotstavljanja. Svoj vrhunac i sama ivica III svijetskog rata se mogla desiti za vrijeme takozvane "Kubanske krize" 1958 - 1962 koja je totalno zaoštrila odnose zapada i istoka. Da pojasnim, Kuba je bila jedina država na tlu Amerike koja je podržavala Komunizam i komunistički režim i zato je trpila razne sankcije, a prije svega trgovačke od strane SAD. Kasnije su i sami američki razarači krenuli ka obalama Kube, a onda se na molbu Fidela Kastra odazvao Nikita Hruščov premijer SSSR-a i obećao pomoć Kubi. Ta pomoć je mogla da izazove "svjetsku katastrofu" koja bi se možda osjetila i dan danas, a možda nas ljudi ne bi ni bilo na zemlji ili ove zemaljske kugle da je takva vrsta naoružanja primjenjena - SSSR je poslao podmornice sa bojevim glavama, natančane sa nuklearnim torpedima i one su plovile do obala Kube kako bi se Kuba zaštitila od eventualne vojne agresije SAD. U vrijeme Kubanske raketne krize američka prednost u strateškom oružju bila je 17:1 i vojske SAD i SSSR bile su u stanju pripravnosti, pa je tako svijet tokom dva dana 1962. godine živio na ivici nuklearnog rata. Potom je Hruščov povukao projektile sa Kube, a zauzvrat dobio obećanje od SAD da će povući svoje projektile iz Turske i da nikada neće napasti Kubu.
Sa ovim bi otprilike mogao da završim glavne teze istorije NATO-a, mada sa o njemu ima pričati još dosta.. jer postoje mnogi dokazi, argumenti i stvari sa kojima ću vas upoznati u mojoj sledećoj kolumni jer ovu sam planirao posvetiti "modernom NATO-u i njegovom djelovanju u 21. vijeku".
Sa ovim bi otprilike mogao da završim glavne teze istorije NATO-a, mada sa o njemu ima pričati još dosta.. jer postoje mnogi dokazi, argumenti i stvari sa kojima ću vas upoznati u mojoj sledećoj kolumni jer ovu sam planirao posvetiti "modernom NATO-u i njegovom djelovanju u 21. vijeku".
Upoznati smo se činjenicom da je Srbija ili ondašnja SRJ 1999. godine bombardovana od strane NATO-a, a čiji je razlog bio kako to tvrde strani mediji i strane obavještajne službe "prekomjerna upotreba sile od strane vojske i policije SRJ na Kosovu i Metohiji". Kao glavni razlog početku bombradovanja SRJ poslužio je Račak kao mjesto u kome su u kanalu nađeni leševi poubijanih terorista bivše OVK ili UČK sa kojima su se sukobili specijalci policije SRJ, a koji su djelovali kao nedužni civili. Upravo zbog toga je SRJ podlijegala raznim kritikama zapada i strane javnosti koja po odbitku sporazuma u Rambujeu "što je označavala praktičnu okupaciju NATO trupa Srbije" čekala samo malu grešku koju će napraviti politički i vojni vrh i na taj način ubjediti svijet da je NATO intervencija neminovna i spasonosna za obične građane. Vojna intervencija, nazvana "Milosrdni Anđeo" počela je 24 marta, a završila se 10 juna 1999 godine. Ona je izvršena bez odobrenja SB UN. Pored toga, što je kormilo NATO-a istupilo u javnost rekavši "da će ona djelovati samo po vojnim ciljevima, ona je kasnije prešla i u udare na civilne i privredne objekte". Kao dokaz agresije imamo porušenu zgradu javnog servisa RTS-a, mnogobrojne zgrade, mostove, preduzeća, zemljišta na kojima su bacani otrovi i kasetne bombe.. sve je to izazvalo neviđeni udar na srpsko društvo. Na kraju, sama kapitulacija Srbije nad višenadmoćnijim neprijateljem potpisana je u Kumanovu, gdje je naređeno povlačenje srpskih snaga bezbjednoti sa Kosova i ulaska međunarodnih snaga i NATO trupa. Od tada pa do danas Kosovo ima naznaku statusa "kvo".
Danas, NATO je jedina vojna organizacija koja zvanično postoji na svijetu. Došao je do samih granica istoka ili bolje rečeno Ruske Federacije, mada ga je u tom naumu dosta omelo izbor predsjednika Ukrajne, Janukoviča koji je više orjenitsan i blagonakolan svojim prvim susjedima - Rusiji. Zato sada NATO djeluje postavljanjem protivraketne odbrane u Poljskoj i antiraketne u Rumuniji i Bugarskoj, a možda u nekoj bližoj budućnosti u samoj Gruziji. U ovom vremenu NATO širom vrata otvara svim Balkanskim državama da pristupe u njeno članstvo što su već uradile Hrvatska i Albanija, a BiH je dobila aplikaciju za članstvo, što će vjerovatno označiti slanje vojnika u Avganistan i Irak i jačanje NATO logistike i operative na terenu.
Vrijeme radi za NATO, sam je, drži monopol nad vojnim organizacijama u svijetu, ima tradiciju koja ga prati od njegovog nastanka 1949 pa sve do danas.. pitanje je samo koliko on ima snage da se u ovom višepolarnom sistemu odupre raznim negodovanjima koje dolaze od saveznika kada je riječ o pristanku davanja vojnika za "žarišta" kao i mnogobrojnih finansijskih poteškoća sa kojima se suočava u naoružanju svojih jedinica.
Rok trajanja za NATO ili je to proizvod evro-atlanske saradnje koja će trajati vječno ?
Danas, NATO je jedina vojna organizacija koja zvanično postoji na svijetu. Došao je do samih granica istoka ili bolje rečeno Ruske Federacije, mada ga je u tom naumu dosta omelo izbor predsjednika Ukrajne, Janukoviča koji je više orjenitsan i blagonakolan svojim prvim susjedima - Rusiji. Zato sada NATO djeluje postavljanjem protivraketne odbrane u Poljskoj i antiraketne u Rumuniji i Bugarskoj, a možda u nekoj bližoj budućnosti u samoj Gruziji. U ovom vremenu NATO širom vrata otvara svim Balkanskim državama da pristupe u njeno članstvo što su već uradile Hrvatska i Albanija, a BiH je dobila aplikaciju za članstvo, što će vjerovatno označiti slanje vojnika u Avganistan i Irak i jačanje NATO logistike i operative na terenu.
Vrijeme radi za NATO, sam je, drži monopol nad vojnim organizacijama u svijetu, ima tradiciju koja ga prati od njegovog nastanka 1949 pa sve do danas.. pitanje je samo koliko on ima snage da se u ovom višepolarnom sistemu odupre raznim negodovanjima koje dolaze od saveznika kada je riječ o pristanku davanja vojnika za "žarišta" kao i mnogobrojnih finansijskih poteškoća sa kojima se suočava u naoružanju svojih jedinica.
Rok trajanja za NATO ili je to proizvod evro-atlanske saradnje koja će trajati vječno ?
Međunarodna odbrambeno-bezbednosna organizacija NATO osnovana je Aprila 1949. godine u Vašingtonu. Broji 26 zemalja članica ( među ovim zemljama su za nas interesantne Albanija, Hrvatska i Slovenija). Glavna odredba ugovora između država članica je tačka 5 čiji je sastavni deo rečenica:
ОдговориИзбриши" Članice se slažu da će se oružani napad protiv jedne ili više zemalja članica u Evropi ili Severnoj Americi smatrati napadom na sve zemlje članice." ( Presedan je napravljen 1974. godine nakon invazije Turske na severni Kipar (Kipar je u to vreme bila članica Pokreta Nesvrstanih i nikada nije postala članica NATO). Ogorčena nereagovanjem NATO alijanse na ovakav čin Turske, Grčka oktobra 1974. povlači svoje snage i istupa iz NATO. Pojedini analitičari smatraju da je ovaj čin bio razlog dugogodičnje stagnacije Grčke i njene spore tranzicije. Grčka se u NATO vraća šest godina kasnije, 1980. godine.)
Nakon pada Istočnog bloka, 1994 god. NATO osniva političko-vojni program "Partnerstvo za mir" usmeren ka stvaranju poverenja između NATO i drugih Evropskih zemalja kao i zemalja ex SSSR i uspostavljanju međusobne vojne saradnje i regionalne stabilnosti.Danas "Partnerstvo za mir" okuplja 46 zemalja članica među kojima je i Srbija.
Dakle, može se reći da je u pitanju jaka vojno-odbrambena strategija razvijenih ekonomskih privreda sa zapada, ali svakako je reč i o jakom ekonomskom savezu. NATO je uvek imao protiv težu. Nekada je to bio SSSR a danas je to Kina. Naravno, problem Grčke i Turske na Kipru je pokazao pristrasnost NATO politike i nepoštovanje osnovnih načela sporazuma.
Da li NATO ima rok postojanja? Svakako da ima, ali on zavisi pre svga od toga kako se NATO posmatra. Svedoci smo da EU prolazi kroz velike probleme daljeg opstanka usled globalne ekonomske krize. Isto se može dogoditi i sa NATO u slučaju eskalacije sukoba usled npr. potrage za osnovnim resorsima. No, istupanje NATO članica iz NATO saveza ne znači raspad NATO alijanse. Grčka je istupila. NATO je opstao. Da li su ostale članice mogle da pomisle "Čekaj, ovo se moglo desiti i nama!"? Jesu, ali ekonomija je ono što vezuje NATO članice. Srbija će postati deo EU tek kada postane deo NATO. Do tada možemo da se zanosimo pustim željama predsednika republike i njegovog ekspertskog tima.
O ovoj problematici pisao sam u listu "Borba" u textu "Shvati bato moramo u NATO!" koji je nastao kao replika na text Feđe Dimovića u Politici. Baci oko.
Složio bi se u većini tvog djela teksta.U suštini osnovni problem NATO saveza u trenutnim okolnostima 21. vijeka je finansiranje od strane članica, kao i obezbjeđivanje sredstava za svoje trupe. U mnogim slučajevima zemlje članice iz Evrope su odlučno odbile dalje slanje svojih vojnika u Avganistan, a odavno je raskinut sporazum SAD sa svim zemljama zapadne Evrope o poboljšanju logistike na terenu Iraka. Već uveliko je pokrenuta i dignuto sidro sa Iraka, tako da se namjerava pomoći vojnicima koji se nalaze u Avganistanu. Međutim tu je interesantna Španija koja po mnogo čemu prva odstupa od zahtijeva NATO i SAD, i upravo smatram da će Madrid biti prva prestonica u zapadnoj Evropi koja će napustiti NATO. Interes postoji, definitivno, ali ne vidim veliku zainteresovanost Španije po pitanju saradnje sa SAD na vojnom planu.
ОдговориИзбришиTakođe, složio bi se sa tobom i oko ulaska Srbije u NATO. Dakle, osnovno jeste da će se Srbiji staviti uslov da uđe prije toga u NATO, a potom da može pristupiti u EU. Pored toga nedvosmisleni uslov koji će biti na stolu jeste "pitanje granice" - šta sa Kosovom, kako se to definiše ustavom i na koji način Srbija tretira tu južnu pokrajnu. Ustavom je Kosovo sastavni dio Srbije, ali po većini članica EU to nije tako, što znači da oni ne priznaju suverenitet potencijalnog kandidata za pristupanje u članstvo. Jednostavno "ako želiš biti član ekonomske-montetarne stabilnosti, moraš i ti nešto dati zauzvrat u drugim oblastima".
Vezano za tvoj tekst - volio bih ga pročitati ai ako imaš link ili neki pdf. format.
http://www.borba.rs/content/view/11134/123/
ОдговориИзбришиhttp://www.e-novine.com/ekonomija/ekonomija-analiza/38392-Sami-sebe-zapliemo.html
Okey, prijatelju, hvala. Razmjenili smo već razmišljanja na FB-u ;)
ОдговориИзбриши